Otvaranje festivala će biti upriličeno na Biogradskoj gori, u prostoru Nacionalnog parka, a Opština Kolašin obezbijediće besplatan prevoz za zainteresovane građane i posjetioce. Simbolično, u srcu crnogorske prirode, kako kaže Rakočević, namjera je da se teatarski ambijenti prošire, da se akcentuje autentičnost i diverzitet festivalskih aktivnosti.

Iako se stiče utisak da je tokom ljetnjih mjeseci kulturni život „preseljen“ na primorje, manifestacije kao sto su Međunarodni festival alternativnog teatra Korifej uspješno animiraju, kulturu i život na sjeveru Crne Gore, ali i turiste i obožavatelje kulturnih dešavanja i tokom ljetnjih mjeseci.

Kolašin, dominantno turističko mjesto, domaćin je više manifestacija i događaja tokom godine, a poslednjih godina, ovaj grad ne krasi samo program tokom zimskih mjeseci. Osam godina za redom, građani Kolašina i ostatka Crne Gore mogu da svjedoče rađanju jednog novog teatarskog pravca u formatu interancionalnog festivala Korifej.

Tim povodom razgovarali smo sa Zoranom Rakočevićem, pozorišni rediteljom i umjetničkim direktorom međunarodnog festivala „Korifej“.

Osmo izdanje ovog festivala održaće se u periodu 6-23.avgusta 2022. u Kolašinu. Publiku očekuje vrlo bogat pozorišni program od dvadeset predstava iz Crne Gore, BIH, Srbije, Hrvatske, Slovačke, Poljske i Litvanije, od kojih su četiri predstave namijenjene najmlađim gledaocima.

Pomenuto čini Korifej ozbiljnim teatarskim festivalom na internacionalnoj mapi i kada se pogleda u nazad, rast ovog festivala je evidentan.

,,Sa distancom se može posmatrati kako se festival od jedne skromne manifestacije pretvarao u živi događaj iza kojeg polako počinju da stoje i lokalna samouprava, te nas je lokalni budžet posljednjih godina čak i uvažio“, kazao je Rakočević naglašavajući da je sve to postignuto  zahvaljujući pojedincima koji prepoznaju kvalitet i entuzijazam.

,,I to nije mala stvar – jer kada smo osnovali pozorište, deset godina prije festivala, dakle 2004.godine, mijenjali su brave na zgradama da ne bismo mogli ni fizički da im pristupimo“, podsjetio se Rakočević.

Danas je Korifej ozbiljan teatarski format i, kako kaže Rakočević, u odnosu na početke, danas je  selekcija znatno ozbiljnija, profesionalnija i gušća.

,,Ne bježimo od dobrih amaterskih predstava, ali na neki način prednost dajemo malim profesionalnim projektima, budući da i sami kao nezavisna produkcija ne stojimo najbolje glede razumijevanja, budžeta i uslova rada“, poručio je Rakočević.

Slogan ,,U kraju“ – pažnja na ono skrajnuto

Iz malog Kolašina se šalje i poruka mira svijetu i podrška ratom zahvaćenoj Ukrajini. Osmi po redu Korifej vidi i osjeća cijeli svijet i šalje parolu ,,U kraju“: asocijativnu igru riječi kojom se sa ovog festivala želi skrenuti pažnja, kako kaže Rakočević, na činjenicu dase ,,nešto dešava u kraju, nešto skrajnuto, preskočeno i nezapaženo“.

,,Nešto vrišti iz tog kraja, getoiziranog kraja ove državolike društvene zajednice. Drugo, Ukrajina je centar naše pažnje, i ma šta mislili o raznim imperijalizmima, dužnost nam je da stanemo uz zemlju koja gori, čije škole, bolnice, parkovi, stambeni blokovi, cijeli gradovi nestaju“, objasnio je Rakočević

Bogat program ovogodišnjeg Korifeja

Vrlo bogat pozorišni program dolazi sa selekcijom od dvadeset predstava iz Crne Gore, BIH, Srbije, Hrvatske, Slovačke, Poljske i Litvanije, od kojih su četiri predstave namijenjene najmlađim gledaocima.

Kako javljaju iz NVO Korifej teatar, kroz festival će biti zastupljena skoro kompletna nezavisna pozorišna produkcija iz države, kojoj generalno nedostaje prostora u Crnoj Gori, ali i razumijevanja i sredstava, tako da će osim Korifej teatra nastupiti i Teatar mladih i Dramski studio Prazan prostor, kao i dvije predstave, „Atomsko cvijeće“ i „Golf 4“ koje su rađene gerilski, bez bilo kakvog produkcijskog predznaka, a koje su stvarale naše mlade glumice Jelena Đukić, Maja Stojanović, Anđelija Rondović, Marija Đurić i Maša Labudović.

Iako će ove godine Korifej okupiti i pomenute nezavisne pozorišne produkcije, Rakočević konstatuje da je to jedan korak dalje, ali u Crnoj Gori smo i još daleko od najave neke nove pozirišne ere.

,,Nažalost, ne najavljuje se. To su više naše želje kako bi trebalo biti. Kad dobijemo ozbiljnu državu Crnu Goru, sa ozbiljnim institucijama, tada će i za pozorište i stvaraoce iz nezavisne produckije početi nova era. Za sada tinjamo i trošimo energiju uglavnom uzalud. Ne kažem da i to sagorijevanje ne vrijedi, znaće naše džigerice na drumu“, kazao je Rakočević.

Organizatori napominju da će predstave biti izvođene i u posebnim ambijentima, što na Trgu boraca, što na drugim lokacijama u gradu, kao što su plato Spomen doma u ulici Buda Tomovića, zgrada stare osnovne škole, kao i u Centru za kulturu Kolašin.

Takođe, predviđena su i dva prateća programa, promocija zbirke poezije „Režanje nesanice“ Nikole Šćepanovića, kao i izložba fotografija „Čovjek na istoku“ Hadisa Medenčevića, autora iz Češke.

Diplomska predstava na otvaranju

Otvaranje festivala će biti upriličeno na Biogradskoj gori, u prostoru Nacionalnog parka, a Opština Kolašin obezbijediće besplatan prevoz za zainteresovane građane i posjetioce. Simbolično, u srcu crnogorske prirode, pa smo pitali da li postoji  neka posebna namjera i poruka koju Korifej želi da pošalje.

Kako kaže Rakočević, namjera je saradnja sa novim sudionikom, NP Biogradska gora, ali iznad i prije svega – namjera je da se teatarski ambijenti prošire, da se akcentuje autentičnost i diverzitet festivalskih aktivnosti.

U ambijentu prašume biće izvedena diplomska predstava studenata FDU Cetinje, „Hasanaginica“ nastala po kultnom tekstu Ljubomira Simovića. Tokom festivala, FDU će izvesti četiri ispitne predstave u kojima igraju studenti glume, u klasama red. prof. Branimira Popovića i vanr. prof. Dubravke Drakić.

Teatrom čuvaju prašumu

Simbolika se ipak i sama javlja kada je u pitanju spajanje teatra i prašume. Rakočević sugeriše da otvaranje u prašumi nije skroz slučajno.

,,Ako je jednoga dana daju nekom kumu pod koncesiju, da reže šumu i krkne neku termoelektranu (ne hidro- jer nažalost, Biogradsko jezero nestaje), da možemo da stanemo ispred bilo koga i sa razlogom mu opalimo šamarčinu i šutnemo ga u međunožje. Ovo je za sada šala, ja je pričam i kisjelo se smijem“, rezimira Rakočević.

Kolašin – turistička i kulturna adresa

Kolašin opet dočekuje stvaraoce i publiku iz inostranstva. Rakočević se slaže da Korifej festival samo po sebi jeste i turistička atrakcija, i da ima neku stalnu publiku koja dobrim dijelom dolazi izvan Kolašina.

,,Imamo dobru saradnju sa TO, ali da bismo bili perjanica, potrebno bi bilo da makar udesetostručimo budžet za festival. I dalje bi to bio mali budžet, da se razumijemo, ali mogli bismo šire da djelujemo o stvaramo uslove da festival postane zaista autentičan i kvalitetan resurs koji bi komunicirao na raznim društvenim poljima sa raznim stejkholderima i stvarao ambijent da se promišljaju i drugi segmenti koji stoje iza kulturnog, a to svakako turizam i jeste“, kazao je Rakočević.

Festival finansira Opština Kolašin, a organizatori očekuju da će ga kao i prethodnih godina sufinansirati Ministarstvo kulture preko konkursa Razvoj kulture na Sjeveru, čiju odluku već odavno čekaju. Sve aktivnosti festivala, organizaciju, selekciju, umjetničko rukovođenje i kompletnu logistiku sprovodi NVO „Korifej teatar“.

Festival se realizuje u saradnji sa Centrom za kulturu Kolašin, a podršku smo ovog puta dobili i od Turističke organizacije Kolašin i firme Avala resort.

Podrška raste sporo, ali konstatno

Svake godine se iz organizacije suočavaju sa izazovima organizovanja dolazaka, prijema i smještaja internacionalnih učesnika i svaka podrška je dobrodošla. Do sada, kako kaže Rakoćević, podrška raste iz godine u godinu, sporo i oprezno.

,,Možemo reći da iza našeg rasta stoje prije svega osnivači Društva prijatelja Kolašina, koji su pomogli da festival stane na noge, a nakon njih mogao bih da izdvojim tri imena iz lokalne samouprave kojima dugujemo za to što Korifej festival razvija svoje potencijale i učvršćuje mjesto: Željka Vuksanović, Nataša Šuković i Marta Šćepanović.

Što se tiče finansija, Rakočević napominje da je velika stvar što su postali dio opštinskog budžeta, što se i sufaninasiraju od strane Ministarstva kulture i što uspijevaju da smjeste ljude, dočekaju ekipe i isplate sva potraživanja.

,,Naravno, festival mora da raste, ne smijemo se zadovoljiti i stati“, zaključio je Rakočević.