Budućnost pripada narodima Balkana

Izvor: Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES)

Najnoviji proračuni pokazuju, da bi Crna Gora mogla imati srazmjerno najveće benefite od Otvorenog Balkana. To je nova činjenica, koju treba ozbiljno iskoristi u postkoronskom oporavku i u krizi prouzrokovanoj ruskom invazijom na Ukrajinu.

Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane, redovno analizira događanja na Bliskom istoku, Balkanu i po svijetu. IFIMES je pripremio analizu aktualne političke situacije na Zapadnom Balkanu povodom nedavno održanog samita u Ohridu čelnika regionalne inicijative „Otvoreni Balkan“ i samita EU – Zapadni Balkan u Briselu.

Prema analizi IFIMES-a samit EU je pokrenuo temeljnu raspravu o pitanju da li EU uopšte želi primiti u punopravno članstvo preostalih šest zemalja Zapadnog Balkana (Srbija, Sjeverna Makedonija, Albanija, Crna Gora, Bosna i Hercegovina i Kosovo). Prošlo je 19 godina od Solunske agende za Zapadni Balkan, koja je predviđala članstvo tih država u EU. Osim obećanja o evropskoj perspektivi tih zemalja ništa konkretno nije se desilo u pogledu članstva.

U analizi se navodi da je došlo do velikog razočarenja, jer su u međuvremenu poslije tri mjeseca od podnošenja zahtjeva za članstvo u EU, Ukrajina i Moldavija, dobile kandidatski status za EU. Dok Sjeverna Makedonija i Albanija još uvijek čekaju na početak pregovora sa EU zbog blokade Bugarske, koja se „iživljava“ nad Sjevernom Makedonijom faktički negirajući postojanje te države, naroda, identiteta i jezika.

Nasuprot razočarenju, inicijativa Otvoreni Balkan, koja je ujedinila napore Srbije, Albanije i Sjeverne Makedonije u stvaranju Zapadnog Balkana kao regiona koji je bolje, sigurnije, stabilnije i prosperitetnije mjesto za život svih naroda koji na njemu obitavaju, postigla je izuzetne, po mnogim parametrima mjerljive i vrlo obećavajuće rezultate – što bi, po svemu, trebalo samo dodatno da kvalifikuje zemlje regiona za članstvo u EU, kao i da bude krunski dokaz da je evropska opredijeljenost zemalja-kandidata neupitna i trajna, navodi se u analizi.

Bez obzira na sve, uzimajući u obzir argumente, koje su predstavnici Srbije, Albanije i Sjeverne Makedonije predočili i javnosti, u svojim medijskim obraćanjima nakon briselskog Samita EU – Zapadni Balkan, kao i na to da je više nego očigledno da zemlje članice EU „ne vide“ (bar u ovom trenutku, za koji je vrlo neizvjesno koliko će trajati) države Zapadnog Balkana u punopravnom članstvu – ono što se nameće kao zaključak jeste da projekat Otvoreni Balkan predstavlja jedinu pravu priliku da region nastavi da mijenja sebe, da se bori za sebe i sebe prikaže i dokaže u najboljem, po EU prihvatljivim kriterijima i standardima.

 Međunarodni institut IFIMES naglašava da postoje i izazovi i teorije o Otvorenom Balkanu kao inačici „Srpskog sveta“, jer Bosna i Hercegovina, Kosovo i djelomično Crna Gora taj projekat proglašavaju projektom srpske politike i vezuju ga za predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. Argumentacije iz navedenih država uglavnom su uslovljene reakcijama i djelovanjem međunarodne zajednice, jer ne postoje argumentirane analize i državni stavovi zašto bi Otvoreni Balkan bio „Srpski  svet.”.

Nadolazeća zima izazov za Otvoreni Balkan

Važno je osigurati ekonomski razvoj i konkurentske prednosti i uložiti napore u stvaranje veće predvidljivosti u regionu. Raditi na razvoju institucija koje trebaju smanjiti šverc, krijumčarenje i izbjegavanje plaćanja poreza i drugih dadžbina. Potrebna je stvarati ekonomiju, koja će pomoći investitorima koji žele raditi zakonito, legalno. Privredne komore regiona pokazale su entuzijazam po pitanju Otvorenog Balkana, koji je prvenstveno ekonomski projekt, koji je fokusiran na stvaranje novih mogućnosti, saopšteno je u analizi.

Zapadni Balkan je energetski ranjiviji od drugih. Posebno je ranjiv za predstojeću zimu. Zapadni Balkan nema luksuz da jedni drugima okreću leđa. Ukoliko žele da imaju energente, električnu energiju, hranu potrebno je da dođe do intenzivne i kvalitetne saradnje, jer Otvoreni Balkan pripada ljudima, a ne Vučiću, Rami, Kovačevskom, Abazoviću ….  Otvoreni Balkan je još jedan mehanizam za lakše suprotstavljanje krizama.

Analitičari smatraju, da budućnost pripada narodima Balkana samo ako budu sarađivali i budu usmjereni ka budućnosti. Na testu je kredibilitet EU na Zapadnom Balkanu i vjerovatno se EU nalazi pred posljednjom šansom, da se zemlje Zapadnog Balkana spase od „zagrljaja“ Rusije, Kine i Turske. Nivo i intenzitet saradnje u regionu najvidljiviji će biti kroz uspješnost priprema za prezimljavanje predstojeće zime 2022/23, što predstavlja najveći izazov za sve u posljednjih nekoliko decenija. Pri tome je od presudnog značaja veća uloga SAD, posebno da se spriječe eventualni novi konflikti, koji mogu nastati kao posljedica pogoršane sigurnosne situacije i promijenjene sigurnosne arhitekture u Evropi prouzrokovane ruskom invazijom na Ukrajinu.

Crna Gora može imati najviše koristi od Otvorenog Balkana

Najnoviji proračuni pokazuju, da bi Crna Gora mogla imati srazmjerno najveće benefite od Otvorenog Balkana. To je nova činjenica, koju treba ozbiljno iskoristi u postkoronskom oporavku i u krizi prouzrokovanoj ruskom invazijom na Ukrajinu. Zbog toga ne iznenađuje interes, koji je za Otvorenim Balkanom pokazao premijer Abazović. Problem je, da u Crnoj Gori još uvijek političko-mafijaške strukture, koje simbolizira vrhuška Demokratske partije socijalista (DPS) na čelu sa predsjednikom Crne Gore Milom Đukanovićem žele na svaki način da pokušaju osporiti tu inicijativu, jer će otvoreni Balkan umanjiti mogućnost kriminala i ostvarivanje prihoda iz nezakonitih djelatnosti.

Analitičari smatraju, da posjeta premijera Crne Gore Dritana Abazovića Srbiji predstavlja prekretnicu u novijim odnosima između zvaničnog Beograda i Podgorice.  Ovom posjetom nastupio je trenutak da se mnoge stvari prevaziđu, a tome svi moraju dati svoj doprinos. Zapadni Balkan se mora tretirati na drugačiji način, a ukupni odnosi se moraju relaksirati na način, da region Zapadnog Balkana ne bude više prepoznat kao problematičan region nego region šansi i razvoja u kojem se dogovara i želi ići naprijed odnosno da su primarne teme okrenute ka ekonomiji i budućnosti.  Prošlost se ne može promijeniti, ali može budućnost, koja može biti bolja i manje neizvjesna. Region se može dodatno učiniti bezbjednijim, a predstojeća zima predstavlja veliki izazov za sve i u mnogome će priprema za njeno savlađivanje zavisiti od regionalne saradnje i solidarnosti, koja ne znači, da su zemlje regiona odustale od svoga evropskog puta i članstva u EU – stoji u analizi IFIMES-a.