Shvativši da samom potvrdom izborne liste i učešćem na izborima mogu dobiti novac iz državne kase, mnogi politički subjekti nerijetko ulaze u političku utakmicu iz čisto finansijskih razloga.

U ovoj izbornoj godini Crna Gora će na finansiranje partija i organizovanje izbora potrošiti više od devet miliona eura. Pet miliona eura otići će iz državne kase na izbore ove godine, što sa četiri miliona već utrošena za predsjedničke izbore, dostiže ukupno devet miliona troškova iz državne kase, odnosno džepa građana.

Dok iz civilnog sektora ukazuju na nemoć države u kontroli trošenja novca, u Agenciji za sprečavanje korupcije priznaju da loši propisi onemogućavaju pokretanje postupaka u slučajevima utvrđenih kršenja zakona.

Posebno zabrinjava to što nijesu propisane sankcije ukoliko se dostave netačni i nepotpuni podaci u završnim izvještajima partija o prikupljenom i potrošenom novcu u kampanji.

Svakoj listi po 42 hiljade eura na ovim izborima

Iako Ministarstvo finansija nije planiralo troškove za parlamentarne izbore ovogodišnjim budžetom, prošlonedjeljnim rebalansom za te potrebe opredijeljeno je pet miliona eura. Na samu izbornu kampanju otići će nešto više od tri miliona eura.

To znači da će petnaest potvrđeniih lista, prije izbora dobiti po 42 hiljade eura, dok će ostalih dva i po miliona podijeliti partije koje uđu u parlament, srazmjerno broju osvojenih mandata.

U civilnom sektoru i u ovom izbornom ciklusu očekuju ono što je, kako kažu, obilježilo i prethodne.

,,Nedostatk državne kontrole na to kako političke partije troše budžetska sredstva koja su im opredijeljena za političku utakmicu, navodi na sumnju da određeni politički subjekti ulaze u političku utakmicu iz čisto finansijskih razloga“, kazao je Miloš Vukanović iz CEMI-a.

Vukanović ističe da problem nastaje jer sistem ne reaguje na uočene nepravilnosti u finansiranju izborne kampanje ne samo kada se radi o trošenju novca iz državne kaase već i kada je u pitanju priliv novca od strane entiteta i donatora koji ne bi smjeli da daju sredstva političkim partijama.

Sporni i drugi izvori finansiranja

Prije nekoliko dana Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) je upoznala javnost sa spornim finansiranjima u prošlom izbornom ciklusu.

Kako kažu iz ove organizacije, nastavlja se ogromno trošenje budžetske rezerve tokom izborne kampanje što je takođe praksa koju je nova vlast preuzela od starog režima.

Iz MANS-a tvrde da je u kampanjama za predsjedničke izbore, iako to zakon izričito zabranjuje, kampanju Andrije Mandića podržale su dvije nevladine organizacije sa 40 hiljada eura.

Jedna od kompanija koje su novčanim prilozima podržale kampanju Jakova Milatovića, u posljednje tri godine je dobila više državnih poslova, zbog čega nije smjela na bilo koji način učestovati u finansiranju političkih subjekata. Ova kompanija podržala je kandidata „Evrope Sad“ sa iznosom od 1000 eura,

Najviše donacija za prethodne predsjedničke izbore prikupio je dosadašnji predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, nešto preko 210 hiljada eura. Manji dio tog novca je uplatio njegov DPS (13.300 eura), dok je ostatak, makar zvanično, došao iz džepova funkcionera, članova i simpatizera ove partije.

Kampanju Mila Đukanovića, ponovo su finansirali pojedinci koji su u prethodnom periodu dobijali socijalnu pomoć, što je dio šeme za ubacivanje novca nepoznatog porijekla koju je MANS otkrio tokom prethodnih izbornih ciklusa.