Komunumo – zajednica za društvo jednakih šansi

,,Inspiraciju za kreiranje ove ideje, takođe, našli smo u slučaju Davida Azarija iz 2019. koji je migrant iz Irana i po profesiji inženjer informatike, a da bi preživio bio je prinuđen da svira gitaru po podgoričkim ulicama i moli za posao kao što je održavanje kuće.“

Milica Dedić i Zoran Mastilović tim su koji uveliko radi na ideji koja će doprinijeti unapređenju položaja migranata u Crnoj Gori. Društvo jednakih šansi cilj je kojem teže, pa vjeruju da će zahvaljujući projektu „Komunumo“, mnogima olakšati put ka nekoj boljoj, svjetlijoj budućnosti.

Ekipa Komunumo-a; foto: privatna arhiva

,,Komunumo, naziv ideje, na esperanto jeziku – jeziku koji će ujediniti svijet – znači zajednica“, objašnjava Milica Dedić, jedna od pokretača Komunumo ideje i izvršna direktorica NVO Glas.

Zamisao je da kroz jedinstvenu platformu migrantima koji dođu u Crnu Goru omoguće učenje našeg jezika, te formiraju bazu koja će sadžati podatke o njihovom obrazovanju i radnom iskustvu, a što bi im značilo pri eventualnom zapošljavanju.

 „Ideja ‘Komunumo’ je nastala tokom 2020, nekoliko mjeseci nakon pohađanja jedne međunarodne konferencije u Mersinu u Turskoj, u sklopu čijih aktivnosti se radilo na kreiranju politika u vezi sa migrantima iz Sirije. Inspiraciju za kreiranje ove ideje, takođe, našli smo u slučaju Davida Azarija iz 2019. koji je migrant iz Irana i po profesiji inženjer informatike, a da bi preživio bio je prinuđen da svira gitaru po podgoričkim ulicama i moli za posao kao što je održavanje kuće“, kazali su  članovi „Komunumo“ tima.

S tim u vezi, oni podsjećaju da ovo nije jedinstven slučaj i da danas više nego ikad, mnogi ljudi žive u zemlji koja nije ona u kojoj su rođeni iz različitih razloga – neki po izboru u potrazi za boljim životnim uslovima, a drugi iz nužde, da izbjegnu sukob, progon, terorizam ili kršenje ljudskih prava.

,,Države članice UN usvojile su set obaveza, poznat kao Njujorška deklaracija za izbjeglice i migrante koja priznaje pozitivan doprinos migranata održivom i inkluzivnom razvoju. Većinu zemalja Jugoistočne Evrope, među kojima i Crnu Goru, karakteriše pojava poznata kao „brain drain“, odnosno „odliv mozgova“.

U pravcu nalaženja i realizacije rješenje, kažu, uradili su detaljnu pripremu, osluškujući glasove onih na koje su se prvenstveno fokusirali.

Koristeći svoja znanja, a u pravcu stvaranja inkluzivnog društva, odlučili su se da posmatraju migrante kao pozitivni društveni impuls, a ne kao teret države što ih je dovelo do ideje digitalne platforme koja uključuje veb sajt i mobilnu aplikaciju za učenje jezika države destinacije

Foto: Privatna arhiva

„Shodno tome, sproveli smo istraživanje u kojem je učestvovalo 103 ispitanika iz 13 država. Uz pomoć rezultata te ankete i IOM-ovog istraživanja došli smo do saznanja sa kojim se sve problemima susrijeću migranti u državi domaćina kao i da je ključni problem jezička barijera“, kažu naši sagovornici.

,,Uz digitalni ispit za ocjenjivanje nivoa stečenog znanja jezika, tu je i baza podataka o svim migrantima koji su stekli određeni nivo znanja maternjeg jezika zemlje sa informacijama o njihovom nivou obrazovanja i radnom iskustvu, a u cilju povećanja šansi za njihovo zapošljavanje“, kazala je Dedić.

Tandem Dedić i Mastilović se nadaju da će zahvaljujući rješenju kakvo je Komunumo, migranti jednostavnije pronalaziti posao. Samim tim, moći će u Crnoj Gori lakše da se prilagode i organizuju život.

Crna Gora, kao i skoro sve druge zemlje Jugoistočne Evrope, nije poznata po tome što je višejezična, pa je vrlo teško živjeti u takvim zemljama ne poznajući jezik, pokušavati naći posao, sklapati prijateljstva ili čak obavljati osnovne zadatke poput kupovine hrane ili popunjavanje formulara“, dodaju čnanovi „Komunumo“ tima.

Fokus na mladima i djeci

Kreatori Komunumo platforme su posebno fokusirani na najmlađe koji dospijevaju u novo i nepoznato okruženje.

,,Jedna od najvećih prepreka koje roditelji imigranti navode je podizanje svoje djece u novoj, nepoznatoj kulturi. Za djecu koja ne znaju da govore maternji jezik zemlje domaćina, praktično je nemoguće držati korak sa školskim časovima“, kazali su iz Komunumo tima, ukazujući da sve ove poteškoće navode na zaključak da će poznavanje maternjeg jezika korak bliže rješavanju problema sa kojima se migranti stalno susrijeću.

,,Dok većina njih rado prihvata bilo koji posao koji im je dostupan kada prvi put uđu u zemlju, pronalaženje posla i polako napredovanje na ljestvici je nevjerovatno teško“, ističu Dedić i Mastilović.

Baza podataka o obrazovanju i radnim iskustvima migranata

,,Migranti koji su obrazovani i koji su ranije imali pristojno plaćene poslove kod kuće, smatraju da je frustrirajuće što ne mogu dobiti iste poslove u zemlji domaćinu“, navodi rezultate istraživanja Dedić.

Stoga, kako kažu iz Komunumo, pored rješavanja problema jezičke barijere usresrijediće se i na bazu podataka o migrantima koji već govore osnovni nivo maternjeg jezika države domaćina. Baza će, pojašnjavaju, sadržati i informacije njihovom obrazovanju i radnim iskustvima, a biće i te kako korisna u procesu zapošljavanja.

„Funkcije učenja jezika i baze podataka na platformi bile bi besplatne za korišćenje. Funkcija platforme koja bi uključivala mogućnost da poslodavci imaju uvid u punu biografiju tih migranata i da koriste napredne opcije filtera, kao i posredovanje pri zapošljavanju i preporuke, naplaćivala bi se pri zapošljavanju od strane poslodavaca putem provizija“, dodaju naši sagovornici.

Kažu da je cijela zamisao trenutno u fazi rada na prototipu, kao i pripremi prezentacije za finalno Social Impact Award (SIA) takmičenje namijenjeno mladim preduzetnicima, koje bi rebalo da bude održano u oktobru.

Kroz socijalnu održivost i inkluziju do zdrave ekonomije

Oni se nadaju da će njihova ideja podstaći uspostavljanje socijalne inkluzije predstavnika svih grupa, što je jedna od najbitnijih evropskih vrijednosti.

,,Socijalna održivost i inkluzija se fokusiraju na potrebu da se ljudi, posebno predstavnici marginalizovanih grupa, stave na prvo mjesto u razvojnim procesima naše zajednice, izgrađujući kohezivna i otporna društva i čineći institucije pristupačnim i odgovornim građanima“, navode oni  dodajući da je navedeno veoma bitno jer utiče pozitivno na ekonomiju i jedno takvo inkluzivno društvo, može biti potencijal za donošenje rješenja za sve probleme koje mogu zadesiti to društvo.

Izazovi i očekivanja

Dedić i Mastilović vjeruju da će platforma biti dostupna za korišćenje već početkom naredne godine, te da će njene benefite osjetiti kako svi oni koji dođu u našu zemlju, tako i nadležni.

Međutim, do finalnog cilja, dug je put balansiranja između očekivanja i izazova realizacije ove ideje.  Inovatorski duo ne krije da je sve ogroman izazov, pogotovo u društvu kao što je nađe.

„Smatramo da je pred nama tek težak posao. Živimo u još uvijek patrijarhalnoj sredini i biće teško objasniti našim ljudima značaj socijalne inkluzije migranata i na taj način uticati na promjenu njihovih stavova, formiranih na osnovu predrasuda. Veliki izazov i teškoće na putu realizacije ove složene ideje biće i uspostavljanje odgovarajuće, a neizbježne, saradnje sa državnim institucijama“, zaključili su Dedić i Mastilović.