Kova je naša! – 100 godina Labinske republike

Iza nas je još jedan jubilej koji prolazi tiho. U doba kad se riječ antifašizam koristi u mnogim političkim govorima, više u  paradne nego u radne svrhe, prolazi stota godišnjica Labinske republike.

Mlađa populacija vjerovatno i ne zna za Labinsku republiku. A opet, ona predstavlja izuzetan istorijski događaj – prvi antifašistički ustanak u svijetu. Labinska republika je proglašena 2. marta 1921. godine, čak godinu i po dana prije dolaska fašista na vlast u Italiji. Naime, fašistički odredi su te 1921. godine zauzeli zgradu Radničkog odbora u Trstu, zapalili je i napali radnike sindikalce rudnika Raše. Ipak, odgovor na ovo je bio radikalan – rudari su stupili u štrajk i pod parolom “Kova je naša” (Rudnik je naš) i crvenom zastavom sa srpom i čekićem zauzeli su  rudnike, formirali tzv. Crvene straže i uspostavili vlast. Podršku su imali i od seljaka zemljoradnika sa ovog prostora. Republiku su uspostavili pripadnici čak sedam nacija  što pokazuje da se radi o čisto radničkom organizovanju.

Štrajk je trajao 37 dana, nakon čega je nasilno ugušen. Iako su većina oslobođeni usled dobre advokatske odbrane, represije nad lokalnim stanovništvom su nastavljene, pa su mnogi iz ovog kraja bili primorani da migriraju. Veliki broj njih je migrirao u Kraljevinu Jugoslaviju da bi se nakon Drugog svjetskog rata i pripajanja ove teritorije novoj, socijalističkoj Jugoslaviji, vratili u svoju postojbinu, a njihov lider Giovanni Pippan odselio se u SAD. Pippan je i u SAD-u nastavio borbu kao član sindikata pekara. Zbog svoje borbe protiv reketiranja, mafija ga je ubila 1933. godine.

Obilježavanje stogodišnjice je bilo skromno, lokalnog karaktera. Ipak, detalj koji bode oči jeste da prilikom obilježavanja nigdje nije istaknuta crvena zastava pod kojom je podignut štrajk. Da ta nepravda bude ispravljena, potrudili su se članovi Radničke Fronte koji su okačili zastavu dugačku 8 metara. Zlatko Nikolić, član Radničke Fronte, za Kombinat komentariše obilježavanje jubileja. 

„Država nije obilježila 100. godina Labinske republike, a i inače je država jako skromna s obilježavanjima antifašističkih i općenito ljevičarskih obljetnica. Čak se i Dan Europe, što je dan pobjede antifašističke koalicije u Drugom svjetskom ratu uvijek obilježava skromno, uz propratno osuđivanje komunističkih “zločina”. Obljetnicu je obilježio grad Labin i okolne općine, županija i sama obljetnica dobila je sponzorstvo Predsjednika Republike Hrvatske.“ kazao je Nikolić.

Nikolić dodaje da je potiskivanje crvene zastave standardna praksa kod obilježavanja „crvenih obljetnica“:

„To je sada već standardna praksa kod obljetnica koje su “crvene”. Ako se i spominje, to je onda nekakav “građanski” antifašizam kao “civilizacijsko dostingnuće”, obavezno uz potpuno ignoriranje uloge komunističke partije, komunista i općenito emancipatorne uloge koju su oni odigrali. To je u potpunosti u skladu s liberalnom revizijom povijesti u kojoj se komunisti izjednačavaju sa fašistima, dok se kapitalistički zapad slavi kao jedini ispravno antifašistički, a što ne odgovara činjenicama. Na taj liberalnu “građansku” reviziju povijesti treba odgovoriti otvorenom reakcijom.“

Pred obilježavanje 100. godina Labinske republike kružni tok kod stadiona u Labinu ukrašen je cvijećem u obliku grba Labinske republike za ukrštenim rudarskim čekićima napravljenim od posebne vrste čelika.

Značaj Labinske republike se poštovao u socijalističkoj Jugoslaviji. Parola “Kova je naša” se nalazila na grbu grada do 1993. Godine. Takođe, Josip Broz Tito je na 50. godišnjicu posjetio ovaj kraj i tom prilikom otvorio termoelektranu.