Matrix: Temeljni ugovor, brojevi, mediji, NVO

Piše: Aleksandar Novović

Kako ostati izvan medijskog i političkog Matrix-a? Kako kao medij isporučiti više dijaloga? Kako kao građanin efikasnije formulisati svoje interese i potrebe naspram donosioca odluka i kako ih nametnuti u odnosu na politički i medijski propagandni ritam, ali i u odnosu na NVO stalež koji uveliko utiče na društvene narative?

Skoro svake sedmice crnogorska javnost ima priliku da se ,,pokolje“ oko neke koske bačene iz političkih, medijskih i NVO krugova. Istini za volju, nije to kao nekad. Danas se mnogo manji kružoci čerupaju oko gole koske, ali – uz podršku medija, ekspertizu NVO sektora, vrlo intezivno i prisutno u životu mnogih građana, čak i onih koji pokušavaju vikendom da izbiju na neku planinu, ili raskrče imanje kosijerom. 

Poslednja sedmica bila je, ponovo, burna. Ovoga puta zaplet se dešavao oko famoznog Temeljnog ugovora. Obrni, okreni – kao serija koja je oduševila prvom sezonom, pa ostala bez ideje – sve isto, samo druge uloge i varijacije na zaplet: policija opet sa ogradama ispred institucija, građani na ulici, političari – kojih se tiče – podgrijavaju atmosferu bezobraznim i konstatnim izjavama. Izdajnici i ekstremisti opet na programu. Drama na svakom ćošku…

Međutim, brojevi koji kvantifikuju stvarnost govore da gore pomenuto nema nikakve veze sa realnošću. 

Poslednje istraživanje javnog mnjenja koje su sproveli Centar za građansko obrazovanje (CGO) i agencije DAMAR, pokazuju, između ostalog, i kakav odnos građani imaju prema temi koja je, poslednjih par mjeseci, a pogotovo poslednje dvije sedmice, drmala javnost Crne Gore. 

Građane najviše brinu rast cijena, zatim korupcija, pa nezaposlenost. Svaki peti građanin zabrinut je za pitanje unutrašnje i međunarodne nestabilnosti i konflikata.

Kad je riječ o prioritetima Vlade, po rezultatima istraživanja, građani smatraju da prioritetni treba da budu: borba protiv organizovanog krimanala i korupcije, saniranje ekonomske situacije, deblokada pregovora s Evropskom unijom… 

Na dnu liste prioriteta, prema mišljenju građana, treba da se nađu temeljni ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC), inicijativa Otvoreni Balkan i popis stanovništva. 

Ipak, uprkos brojkama, iliti ,,tim gore po činjenice“, mediji su kreirali drugačiju atmosferu. Ko je bio pri bilo kojem izvoru informisanja mogao je da vidi i čuje da mediji, od poslednje tri teme u istraživanju, na sav glas bruje o dvije: Otvorenom Balkanu i Temeljnom ugovoru. I iste postavljaju kao biti il’ ne biti.

Bitno za zapamtiti da, iako smo svjesni da su dominantan uzrok društvenih problema političari, moramo usvojiti i ulogu medija koji, trbuhom za klikom, uporno prate politič(ars)ki narativ. Posljedica toga bila je prilično vrela atmosfera u javnosti.

Kontra medijima, a u skladu sa brojevima, stav o tome da je Temeljni ugovor samo jedna trik-tema, zaista nebitna prosječnom građaninu, pokazalo je i stanje na ulicama. Uprkos medijskom naduvavanju teme, na ulicama, na protestima povodom TU je bilo samo par stotina (smijemo li reći)  – neobaviještenih. 

Tresla se Gora danima, ali rodio se miš. I to je ono što najvše rastužuje: uprkos realnosti na koju, u ovom slučaju, impliciraju brojevi iz istraživanja javnog mnjenja, u kojoj nam ni u prvih nekoliko tema nije aktuelni temeljni ugovor, spadosmo toliko vremena da se o jadu zabavljamo oko toga. 

Onda se možemo zapitati šta ako je, na neki bizaran način, građansko društvo uspjelo, ili makar počelo da se rađa? Naravno da smo daleko od toga, ali koji indikatori mogu ukazati na to? Na primjer odnos prema famoznom temeljnom ugovoru iznesen u brojkama? Ako veliki broj ljudi to ne vidi kao prioritetnu temu, da li smo na pragu da, makar milimetar, odemo naprijed?  Ili opet moramo biti paranoično fokusirani na drugog, ne na ono što imamo i šta smo dužni da odgajimo?

Stoga, ostaje pitanje, zašto smo toliko ostali bez imuniteta na aktuelni diskurs i zašto pričamo o nečemu što nas ne zanima i što nam, elementarno, ne utiče na život? Pitanje je lako postaviti, ali pokušajmo da sljedećih mjeseci nađemo i odgovor.