(Ne)radna nedjelja – populizam ili potreba

Početkom prošle nedjelje, u vili ,,Gorica”, potpredsjednik Vlade Crne Gore – Dritan Abazović, upriličio je sastanak sa najvećim crnogorskim privrednicima. Kako je medijima tada saopšteno iz njegovog kabineta, cilj je bio da se Vlada u direktnom razgovoru sa njima detaljnije upozna sa stanjem u privredi – usled krize izazvane epidemijom virusa Kovid-19, izazovima sa kojima se oni susrijeću, kao i  mogućnostima  privrednog oporavka Crne Gore. Sastanku su, osim Abazovića, prisustvovali i ministri: kapitalnih investicija Mladen Bojanić, ekonomskog razvoja Jakov Milatović, poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Aleksandar Stijović i ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ratko Mitrović.

Tom prilikom razgovarano je i na temu zakona o unutrašnjoj trgovini, koji sadrži odredbu o neradnoj nedjelji, usvojenu 2019. godine. Gotovo svi privrednici bili su saglasni da je ,,neradna nedjelja populistička mjera”, kao i da je ,,treba ukinuti do početka ljetnje sezone”.

Privrednici za ukidanje neradne nedjelje

Vlasnik kompanije ,,DonatorZoran Bulatović, rekao je da neradna nedjelja ne ide u prilog crnogorskom izvozu i turizmu. 

,,Zakon o neradnoj nedjelji ne ide u prilog izvozu Crne Gore i turizmu od koga svi zavisimo. Neradna nedjelja je omogućila oko 65 neradnih dana u jednoj godini, a to je isto toliko dana manje profita i prihoda u budžet države”, kazao je Bulatović. 

On smatra da se u predstojeću turističku sezonu ne smije ući sa zakonom o neradnoj nedjelji, jer bi to rezultovalo manjim prihodom za sve nas.

Njegovo mišljenje dijeli i vlasnik ,,Ekspo grupe” Ljubomir Šćepanović, koji je dodao i da ih je država ovom mjerom oštetila.

,,Neradna nedjelja je populistička mjera. Naši zaposleni imaju slobodne dane, a sa ovom mjerom nas je država oštetila. Samo 6,5 miliona smo izgubili zbog toga, pa računajte koliko je to PDV-a”, rekao je Šćepanović.

Ministar poljoprivrede saglasan?

Nedugo zatim, uslijedio je i odgovor ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede mr Aleksandra Stijovića, koji je naglasio njegov stav da nedjelja treba biti radna.

Mi smo u Vladi razmišljali o ukidanju neradne nedjelje, ali je to trenutno odloženo. To sada mora da sačeka, ali brzo će biti na Vladi i ponovo ćemo razmatrati sve. Moj stav je da nedjelja treba biti radna, jer je prodaja domaćih proizvoda važna u ovom vremenu i svako novo zaposlenje”, naglasio je Stijović.

Uzevši u obzir da i danas većinu ruralnih područja ,,u život” održavaju – obrađujući zemlju, mala domaćinstva, indikativno je nerazumijevanje ministra poljoprivrede, da mnogi ljudi – pored redovnih poslova, i danas uzgajaju hranu za svoje potrebe, plasirajući viškove na tržište, kako bi na taj način preživjeli. Od pada trenda industrijalizacije i postjugoslovenske tranzicije – kada su mnogi u zemljama krize morali da privređuju na više mjesta, ovaj način predstavlja i svojevrsnu tradiciju. 

Neradna nedjelja – potreba ljudi sa sela koji rade u gradu

Sa novim ministrom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede ne slažu se mnogi stanovnici crnogorskih sela, čiji prihodi primarno ne zavise od poljoprivrede, već u dobrom dijelu i od poslova koje rade u gradu. 

Domaćica Biserka Ivančević iz Pipera smatra da bi ukidanjem neradne nedjelje prihod njenog četvoročlanog domaćinstva bio dodatno ugrožen.

,,Taj jedan slobodan dan na selu jako znači. Naročito važan je nama koji nemamo veću proizvodnju, pa smo upućeni na grad i rad po trgovinama, koji pored velikih poslova na selu obavljamo. Izjava ministra poljoprivrede nimalo nije u redu. Kao neki stručnjak koji vodi tako odgovoran resor, on bi morao znati da dobar dio seoskog stanovništva ne živi samo od poljoprivrede i stočarstva, jer ne postoje uslovi za to, već i od poslova koje uporedo sa tim ljudi rade u gradovima”, izjavila je ona.

Prema njenim riječima, porodice u kojima većina članova radi u gradu, a pritom drže i ,,malo živoga”, ne mogu postići sve obaveze ako nemaju zagarantovan taj jedan slobodan dan.

,,Iako nedjeljom pripremimo i podradimo sve što treba, da bi nam ostalih dana bilo lakše, mi jedva postignemo sve. Kad nemaš slobodnoga dana, nemaš se kad posvetiti stoci. To bi nam ugrozilo prihode. Na suve plate danas se ne može preživjeti, a opet, samo od stoke da se živi – slaba je vajda. Tako, kako god obrneš – muka”, ističe Biserka. 

Ona dodaje da čitavu situaciju dodatno otežava epidemija, zbog koje restorani slabo rade, pa ne otkupljuju sira i mlijeka u dovoljnim količinama.

Slobodan dan kod privatnika je neizvjesnost

Osim što čovjek mora imati vremena za odmor, porodicu i život, Labud Jovović iz Bjelopavlića navodi da je slobodan dan kod privatnika uvijek neizvjesnost

,,Slobodan dan kod privatnika uvijek je neizvjesnost. Ovako, taj jedan slobodan mi je zagarantovan zakonom, pa nedjeljom mogu da se posvetim svim svojim obavezama na imanju. To mi naročito dobro dođe u ljetnjim mjesecima – kad je dan duži, ukoliko me zapadne da subotom budem prva smjena. Tako spojim skoro i dva dana. Nova Vlada umjesto da nas štiti, opet nas (o)stavlja na milost i nemilost privatnicima i raznim derikožama, koje samo gledaju isključivo svoj interes i zaradu”, objašnjava Labud.

,,Ja čitav svoj život radim od zraka na mrak, i nije mi teško. Ostankom na selu sam to birao i nikad nisam zažalio. Ono što će mi teško pasti jeste ako zbog posla budem morao da zapostavim svoje imanje, od čijih proizvoda svakog mjeseca dopunim porodični budžet, toliko da barem nekako premostim od plate do plate”, priča za ,,Kombinat” Jovović. 

Mišljenja je i da su veliki privrednici u mnogo boljoj poziciji, da nadomjeste svoje gubitke.

,,Ovi privrednici kad izgube hiljadu, to brzo nadomjeste. Lako je obrnut paru kad već imaš dosta novca. Nego kako mi da preživimo, ako usled nemanja vremena ostanemo i bez to malo crkavice koju zarađujemo od stoke i imanja(?)”, upitao je novu Vladu Jovović.

Ako zarastu imanja – požari će biti i veći i češći

On takođe smatra i da bi ministar ekologije – Ratko Mitrović, morao skrenuti pažnju ministrima, da ukoliko seljani zapuste svoja imanja, požari u ljetnjim mjesecima biće i veći i češći. Stoga ga je i p(r)ozvao da kao ,,školovan čovjek to ne dopusti”.

Dobar dio crnogorske javnosti slaže se da bi ukidanje tog jednog slobodnog dana – pod plaštom spasavanja crnogorske ekonomije, bilo razumno kada bi Crna Gora imala industriju, fabrike i proizvodnju.  Ali, kako tog dana većinski rade samo trgovine, sigurni smo da ono ,,što bi čovjek kupio u nedjelju, može uzeti i subotom”. 

U svakom slučaju, ovakva poruka ministra poljoprivrede – iako navodno dolazi iz ,,ekspertskog ugla”, dovodi nas do pitanja ,,kako će izgledati oporavak poljoprivrede, ako ograničimo socijalni aspekt, odnosno mobilnost građana da učestvuju u privređivanju na selu, kao i da li oporavak poljoprivrede ide u korak sa oporavkom sela, obzirom na pomenuti limitirani socijalni aspekt(?)”.