Poslednjih par godina, tj. kovid virus, kao i početak rata u Ukrajini, nabolje su po/dokazale tvrdnju da je država jaka onoliko koliko je hrane, za potrebe svog stanovništa, u stanju da proizvede, a stabilna i perspektivna onoliko koliko je ta hrana zdrava i bezbjedna za upotrebu. Ipak, da bi se znalo kakvu hranu jedemo – nadležne institucije moraju voditi evidenciju kako se i na koji način ona tretira pesticidima i ostalim hemijskim sredstvima. Ono što je, pak, prednost kada je riječ o Crnoj Gori jeste što se oni ovdje ne proizvode, već uvoze, tako da je mnogo lakše pratiti njihov promet i prodaju.

Prikupljanje nacionalnih podataka o sredstvima za zaštitu bilja, od 2016. godine, u nadležnosti je Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove kojoj, shodno svojoj zakonskoj obavezi, svi registrovani uvoznici i distributeri na veliko i malo moraju dostavljati podatke, iz evidencija, o prometu sredstava za zaštitu bilja.

Kako navode iz ove institucije, potrošači voća i povrća, kao i druge hrane u Crnoj Gori, veoma su dobro upoznati sa činjenicom da se pretjerana upotreba pesticida ne može uočiti golim okom, mirisom, ukusom, niti bilo kakvim pregledom osim laboratorijskog ispitivanja.

Oni podsjećaju da je sistem održive upotrebe pesticida Crna Gora uvela još 2008. godine, te da je on, velikim dijelom, usaglašen sa zakonodavstvom Evropske unije.

,,A, dodatno, 2016. godine usvojen je i prvi Nacionalni Plan za održivu upotrebu pesticida, sa svim aktivnostima za petogodišnji period, gdje su prepoznate uloge svih faktora u sistemu. Naravno da je potrošač jedna od glavnih karika sistema, jer se su sve aktivnosti upravo usmjerene na zaštitu zdravlja potrošača i životne sredine”, kazali su nam iz Uprave.

Implementacija propisa je najvažnija

Primjenom pravila bezbjednosti, tvrde, uspostavljen je sistem da sva hrana, pa i voće i povrće koje jedu građani Crne Gore, kao i ona hrana koju jedu građani bilo koje zemlje EU, bude bezbjedna.

,,Ovaj zaključak rezultat je brojnih administrativnih i inspekcijskih postupaka i kontrola, sprovedenih monitoringa ostataka pesticida u hrani, nitrata u lisnatom povrću, drugih kontaminenata i vršenja službenih kontrola, a potkrepljuje ga i činjenica da, u slučaju izvoza voća i povrća iz Crne Gore, nijesmo imali ni jednu vraćenu pošiljku, odnosno pošiljku voća i povrća koja ne ispunjava zahtjeve bezbjednosti”, tvrde iz Uprave.

Oni dodaju i da je Crna Gora jedina zemlja, kandidat za članstvo u EU, koja je ispunila sva mjerila i otvorila pregovore za Poglavlje 12 još 2016. godine.

,,Usaglasili smo pravni okvir i usaglasili 12 zakona za koje je Evropska komisija dala pozitivno mišljenje, usvojili Strategiju za transpoziciju EU legislative u nacionalno zakonodavstvo, odnosno njen Akcioni plan, sa tačno utvrđenim kvartalima za svaki pojedinačni propis i završili prenošenje legislative u skladu sa usvojenom strategijom i prešli u fazu intezivne implementacije”, dodaju iz ove institucije.

Koliko je zahtjevan i izazovan ovaj posao pokazuje činjenica, napominju oni, da je oko 500 propisa EU i veliki broj pratećih akata prenešeno u nacionalno zakonodavstvo. Međutim, ističu, najvažnije u ovoj oblasti nije usvajanje propisa, već njihova implementacija.

,,Ono što znamo, a i moramo očekivati je da, u ovoj oblasti, nikada sa sigurnošću ne možemo eliminisati rizik od pojave nekog od faktora opasnosti ali se, upravo, analizom rizika isti mora svesti na minimum, obuhvatajući sve faze proizvodnje i prometa hrane”, smatraju oni.

Savremena biljna proizvodnja nezamisliva bez pesticida

Takođe, ono što je, pojašnjavaju dalje, važno da se razumije jeste da su pesticidi ljekovi za biljke, kao što postoje i ljekovi za humanu medicinu, ili ljekovi za životinje.

,,Zato je naš osnovni zadatak da utičemo na pravilnu upotrebu pesticida, jer savremena biljna proizvodnja se ne može zamisliti bez njih”, pojasnili su oni.  

Zaposleni u ovoj instituciji, sa kojima smo imali prilike da razgovaramo, saopštili su nam da, od osnivanja ove Uprave, nikada nije utvrđeno trovanje određenim proizvodima u kojima se, kasnijom analizom, utvrdilo da je do toga došlo pretjeranom upotrebom i tretiranjem proizvoda (nedozvoljenim) pesticidima, kao i da ovu tvrdnju mogu da potvrde i brojni izvještaji Instituta za javno zdravlje.

Iz Uprave napominju i da se lista aktivnih supstanci, dozvoljenih za upotrebu u sredstvima za zaštitu bilja u Crnoj Gori, usvaja od 2009. godine i ona je, izričiti su oni, a u šta smo se uvidom u nju i sami uvjerili, u potpunosti usklađena sa Evropskom listom.

,,Nažalost, zbog sajber napada, za sada, nemamo elektronsku verziju, ali se ona možete dobaviti na sajtu Službenog lista Crne Gore”, podsjećaju iz Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove.

Najveći problemi – nedostatak kadrova i nepravilna upotreba pesticida

Ipak, kao i u svakoj oblasti, i ovdje ima problema, a jedan od najvećih je – nedostatak kadrova.

,,Najveći problem je nedostatak kadrova i u administraciji i u inspekciji, a što se tiče poljoprivrednih proizvođača, čak i nakon više od 14 godina od donošenja zakona o sredstvima za zaštitu bilja i uspostavljenog sistema, oni još uvijek nijesu dovoljno edukovani iz ove oblasti”, izričiti su zaposleni u Upravi sa kojima smo imali priliku da razgovaramo.

Zbog malog broja inspektora, ustvrdili su oni, svi se bave i kontrolom uvoza pesticida na granici, ali i unutrašnjom kontrolom registrovanih uvoznika i distributera.

Iako je, sistematizacijom, predviđeno 24 radna mjesta, fitosanitarnih inspektora u Crnoj Gori, prema izvještaju o sprovođenju Nacionalnog plana za održivu upotrebu sredstava za zaštitu bilja iz 2021. godine, ima 17 što, zajedno sa pomoćnikom direktora i načelnikom, čini ukupno 19 zaposlenih u ovoj inspekciji.

Prema podacima i istraživanjima koje sprovodi Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, najveći rizik po bezbjednost hrane, a samim tim i zdravlje građana, jeste nepravilna upotreba sredstava za zaštitu bilja.

,,Dosadašnje iskustvo sa terena nam pokazuje da nikada nije dovoljno edukacije! U tom kontekstu, moramo objasniti i da kvalitet hrane nije isto što i bezbjednost hrane. Kvalitet i bezbjednost su dva, potpuno, različita pojma i definicije uređene sa dva različita zakona. Najkvalitetnija jabuka, po izgledu i ostalim normama kvaliteta, može biti nebezbjedna po parametrima bezbjednosti hrane”, ističu iz Uprave.

Nelegalan uvoz pesticida sveden na pojedinačne slučajeve

Saradnja Uprave sa ostalim institucijama, nadležnim za uvoz i kontrolu uvoza sredstava za zaštitu bilja, uspostavljen je i, saglasni su u Upravi, funkcioniše.

,,Uvozom sredstava za zaštitu bilja mogu se baviti samo registrovani uvoznici, koji su upisani u Registar uvoznika, a da bi se registrovali moraju ispunjavati propisane uslove. Takođe, poljoprivredne apoteke, da bi se bavile prometom sredstava za zaštitu bilja, moraju se upisati u odgovarajuće registre i ispunjavati uslove u pogledu kadra i opreme, kao i to da se nalaze u sistemu službenih kontrola. Prostora za unaprjeđenje uvijek ima i to je nešto na čemu se radi u kontinuitetu”, izjavili su oni.

U Crnoj Gori registrovano je 37 uvoznika pesticida i, ujedno, 37 objekata za promet ovih materija na veliko. Što se tiče broja registrovanih distributera za promet na malo njih je, za sada, 90.

U 2019. godini, po podacima koji su nam dostavljeni iz Uprave, izvršeno je 1362, 2020. 1295, a 2021. godine 1260 unutrašnjih kontrola što, za pomenute tri godine, iznosi ukupno 3917 kontrolu.

Nelegalan uvoz pesticida u Crnoj Gori, kategorični su u Upravi, nije rasprostranjen osim na individualnom nivou. Kako su nam otkrili, kroz intenzivniju i unaprijeđenu saradnju Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove sa Upravom prihoda i carina i Upravom policije prave se zajedničke aktivnosti, u cilju sužavanja prostora za nelegalno unošenje sredstava za zaštitu bilja.

,,Poboljšanja se mogu ogledati kroz uspostavljanje standardne operativne procedure za postupanja, koja je planirana za ovu godinu i dio je aktivnosti datih u Nacionalnom planu za održivu upotebu pesticida”, naglasili su nam iz Uprave.

Bezbjednost hrane pod konstantnim nadzorom

Iz ove institucije su nam ispričali i da, u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, svake godine usvajaju i sprovode Program monitoringa rezidua pesticida u hrani biljnog i životinjskog porijekla, koji se objavljuje u Službenom listu Crne Gore.

,,On je zasnovan na Evropskim propisima o koordinisanom višegodišnjem programu kontrole, radi obezbjeđenja usaglašenosti sa maksimalnim nivoima rezidua pesticida u i na hrani biljnog i životinjskog porijekla i procjene izloženosti potrošača reziduama pesticida u i na hrani biljnog porijekla. Program obuhvata svu hranu koja se proizvodi u Crnoj Gori, kao i onu koja se uvozi, a izrađuje se na osnovu podataka dobijenih kroz sprovođenje programa monitoringa u prethodnim godinama, u cilju sagledavanja izloženosti potrošača pesticidima, kao i praćenje načina primjene pesticida”, prokomentarisali su iz Uprave.

Najčešće vrste voća i povrća koje se, prilikom sprovođenja ovog programa, uzorkuju pri uvozu su: jabuka, kupus, praziluk, zelena salata, breskve, nektarine, raž, jagode, paradajz, stono grožđe, vinsko grožđe, paprika, krastavac, krastavac kornišon, limun i šargarepa.

,,U kontrolama sve pošiljke, čiji uzorci nijesu bili u skladu sa propisima, vraćene su pošiljaocu ili uništavane na propisan način. Zato se, uporedo, radi i na stvaranju uslova za primjenu donesenih pravila, unaprijeđenju objekata za proizvodnju hrane, održivoj upotrebi pesticida, mjerama za zaštitu zdravlja životinja i bilja”, približili su nam iz Uprave.

Uprava ne smije favorizovati ni jedan vid proizvodnje hrane

Na naše pitanje koje sve aktivnosti ovo tijelo sprovodi u cilju promocije organske poljoprivrede, pojasnili su nam da je ova institucija, isključivo, izvršni organ državne uprave, te da je u obavezi da postupa u skladu sa nadležnostima propisanih zakonima; što znači da je promovisanje organske proizvodnje nadležnost drugih organa, a prvenstveno Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva. Stoga je Uprava u obavezi da svaku vrstu poljoprivredne proizvodnje mora tretirati isto. Odnosno, ne smiju favorizovati ni jednog proizvođača, bio on organski ili komercijalni, već isključivo kontrolisati da (li) su proizvodi u skladu sa standardima o bezbjednosti hrane.

,,Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove je, upravo zbog smanjenja rizika od tih opasnosti, glavni nosilac aktivnosti datih u Nacionalnom planu za održivu upotrebu pesticida, pa vas pozivamo da se upoznate sa Planom jer ste i Vi, mediji, nosioci određenih aktivnosti te tako, zajedno, ne treba da ‘promijenimo’, već da unaprijedimo, edukujemo i informišemo naše građane”, zaključili su iz Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove.

,,Potrošnja pesticida ima stabilan trend“

Prema Izvještaju o stanju životne sredine na osnovu indikatora (2017 – 2020), koji je sačinila Agencija za zaštitu životne sredine – u periodu od 2015. do 2019. godine – potrošnja pesticida ima prilično stabilan trend.

,,Iako se, iz godine u godinu, primjećuje blago povećanje, ukupna potrošnja svih sredstava za zaštitu bilja na godišnjem nivou nije velika i kreće se od 6,5 do 6,9 kg aktivne supstance po hektaru korišćene poljoprivredne površine”, stoji u izvještaju Agencije.

Izuzetak je, dalje se navodi, bila 2018. godina (sa 6,3 kg aktivne supstance po hektaru), u kojoj je zabilježeno smanjenje potrošnje svih sredstava za zaštitu bilja, praćeno povećanjem tretirane površine poljoprivrednog zemljišta.

,,Površina korišćenog poljoprivrednog zemljišta u Crnoj Gori svake godine se povećava, što određena godišnja povećanja, u potrošnji sredstava za zaštitu bilja, održava na stabilnom nivou”, piše u ovom dokumentu.

Od svih vrsta sredstava za zaštitu bilja (fungicidi, insekticidi, herbicidi, moluscidi, regulatori rasta biljaka i ostala sredstva za zaštitu), u periodu 2015. do 2019. godine, u Crnoj Gori je dominirala upotreba fungicida, praćena tri puta manjom potrošnjom herbicida i insekticida.

U ovom dokumentu naznačeno je i da, iako su površine na kojima se primjenjuje organska proizvodnja još uvijek zanemarljive – u odnosu na površine poljoprivrednog zemljišta na kojima se primjenjuje konvencionalna proizvodnja – a udio organske poljoprivrede u ukupnoj poljoprivrednoj proizvodnji i dalje mali, organska proizvodnja u Crnoj Gori je sve popularnija i ekonomski značajnija.

,,Sprovođenje valjanih nacionalnih argo-mjera i programa pospješuje korišćenje potencijala za razvoj organske poljoprivrede, koja se ogleda u usitnjenim gazdinstvima i zemljištu koje nije kontaminirano štetnim materijalima”, zaključak je Agencije za zaštitu životne sredine u ovom izvještaju iz 2019. godine.

U 2021. najviše trošeni fungicidi i baktericidi

Uvidom u evidenciju koju nam je dostavila Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, u 2021. godini najviše su trošeni fungicidi i baktericidi, dok će se za proteklu, 2022. godinu, to znati uskoro.

Tako je promet sredstava za zaštitu bilja, izražen u količini aktivne supstance, u 2021. godini bio:

– Fungicidi i baktericidi: 67,681.1 kg;

– Herbicidi: 24,856.5 kg;

– Insekticidi i akaricidi: 17,972.4 kg;

– Moluscidi: 56.6 kg;

– Regulatori rasta biljaka: 7.9 kg;

– Ostala sredstva za zaštitu bilja: 116.4 kg.

Od ukupnog broja poljoprivrednih gazdinstava u Crnoj Gori, najveći broj, po podacima koje nam je, takođe, poslala Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, najveći broj upotrebljava i insekticide, dok najmanje njih upotrebljava biopesticide.

,,Ukupno 2101 poljoprivredno gazdinstvo koristilo je herbicide, u ovom referentnom periodu, na površini od 2856,7 hektara. Na površini od 3242,3 hektara ukupno 3646 gazdinstava koristilo je fungicide za zaštitu bilja, dok se površina od 4468,7 hektara pod biljem štitila sa insekticidima”, govore podaci Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove.

Istražujući ovu temu, na naš upit, od Uprave prihoda i carina smo, takođe, dobili podatke (kroz tekst prikazane graficima), koji govore da je najveća količina fungicida uvezena 2021. godine i to 185 030.31 kg, što odgovara obračunatom PDV-u od 158 808.54 eura.

Kada su u pitanju isekticidi, najviše ih je uvezeno 2019. godine, a radi se o brojci koja iznosi 137 909.23 kg iako je, u odnosu na 2021., uvezena manja količina, 122 024.91 kg, koja odgovara najvećem obračunatom PDV-u od 192 224.95 eura.

Po Registru primarnih proizvođača hrane biljnog porijekla, koji svoje proizvode mogu plasirati na tržište, upisano je oko 3000 poljoprivrednih proizvođača od čega su, 2021. godine, njih 446 bili sertifikovani organski proizvođači.