Političke preference zarobljene u ponuđenim paketima

piše: Aljoša Turović

Iako se politika  kao kategorija sastoji iz raznih djelova – lokalna politika, ekonomska, pravna, socijalna, spoljna politika itd., ipak, crnogorska društvena i politička podijeljenost su dovele do formiranja političkih ,,paketa” te pripadnost jednom automatski definiše i sve ostale stavove i političke preference. Stoga, često imamo uprošćene šeme prepoznavanja, a za mnoge druge aspekte politike nema ni mjesta u ovoj šemi.  Realnost je, ipak, malo drugačija.

Na ovu i teme poput demokratije danas, spoljne politike kao apsekta političke preference, razgovarali smo sa Milanom Đakovićem iz GP URA, Nemanjom Vukovićem iz Demokrata i Majom Vukićević iz Demokratske Narodne Partije.

Riječ demokratija ima mnogo tumačenja. Iako u bukvalnom prevodu znači da vlast pripada narodu, u svom originalnom obliku, u Atinskom polisu, ona nije predstavljala vladavinu naroda nego jednog malog broja slobodnih, dok većina koju su činili robovi, stranci i žene nije imala pravo ni na kakvo odlučivanje.

Čak je i jedan od najvećih mislilaca toga doba, Platon, kritikovao taj sistem i tvrdio da treba da vladaju sposobni i vješti.

Naravno, od antike na ovamo promijenio se veliki broj oblika, a još veći broj tumačenja demokratije. Današnje tumačenje demokratije se najčešće odnosi na mogućnost građanina da utiče na odluke vlasti, da slobodno bira svoje predstavnike, ali i na slobodu govora.

U vezi sa tim fenomenom uticaja na politiku kroz biranje političkih izbora, u Crnoj Gori često imamo problem sa time što naša demokratija nedefinisana, a politički izbor ne predviđa nijansiranje političkih preferenci.

Naime, 59 od 81 (što predstavlja 72.84%) poslanika dolaze iz partija koje u svom nazivu ili sadrže riječ kojoj je korijen demokratija ili su kovanice dvije riječi od kojih je jedna demokratija.

Međutim, mi i dalje ne znamo šta se sve bira, a šta ne bira samim izborima. Posledica ovakvog stanja stvari jeste i impresivno skrivanje političke odgovornosti izabranih predstavnika.

U državi u kojoj nacionalni i neki drugi predznaci biraju vlast – mnogi aspekti politike ne mogu doći do izražaja ili ocjene od strane građana, pa politička odgovornost kao takva ne može da postoji kao institucija.

Ako uzmemo u obzir činjenicu da sve partije prethodne vlasti žele sebe da predstave kao ,,jednu Crnu Goru” suprotnu ,,nekoj drugoj” koju predstavlja opozicija, možemo slobodno zaključiti da se radi o formiranju jedne nacionalno-društvene kategorije koja ima svoju suprotnost i koja teži da sve građane svrsta u jednu od njih dvije i da sami izbori budu na osnovu te pripadnosti. Zvuči bolesno, ali perfektno štiti od bilo koje odgovornosti.

I dalje sanjamo idealnu demokratiju


Milan Đaković navodi da je,,najljepša definicija demokratije da je ona vladavina naroda za narod, tj u interesu naroda”, ali ipak on dodaje da ,,u vremenu u kojem živimo, svjedočimo da je taj koncept demokratije ugrožen jer neoliberalni model ekonomije dozvolio je pojedincima i korporacijama do sada nezapamćenu akumulaciju kapitala, a samim tim i uticaj na donošenje odluka, koje se u najvećem broju slučajeva kose sa interesom većine”.

On smatra da je ovo opasan pravac, koji vodi u stvaranje oligarhije ali da je pozitivan trend što svijet doživljava sve veću političku participaciju jer građani shvataju da imaju moć, i ne libe se da je iskoriste.

Nemanja Vuković, Demokratska Crna Gora

Linkolnova definicija demokratije bliska je i Nemanji Vukoviću, potpredsjedniku nikšićkih Demokrata.

,,Kada to kažem, podrazumijevam shvatanje demokratije koje je povezano sa svim vrijednostima i postulatima na kojima ona počiva, a tu prije svega mislim na afirmaciju društvene pravde, solidarnosti, slobode i jednakosti, sa posebnim akcentom na ljudska prava i slobode. Uz to, jedna od brojnih prednosti demokratije jeste i mogućnost direktnog učešća građana u kreiranju politika i donošenja odluka.

Mijenjanjem političkih matrica razviti demokratiju


Što se tiče demokratije u Crnoj Gori, Milan Đaković navodi da  je ,,30. avgust 2020.  bio praznik demokratije, ne samo za Crnu Goru, već i za širu globalnu zajednicu“.

,,Dokazali smo svijetu, da obični ljudi mogu da pobijede jednu kriminalno političku hobotnicu, i mislim da smo održali jednu vrijednu lekciju i društvima sa mnogo dužom demokratskom tradicijom od crnogorske. Politička borba u zapadnim demokratijama se svodi na utakmicu između dva dijela istog establišmenta, a svaki autsajder postaje meta propagande (primjer: Sanders u SAD-u, i Korbin u Velikoj Britaniji); dok smo u Crnoj Gori imali pobjedu autsajdera nad establišmentom“, istakao je Đaković.

Istog je mišljenja i Nemanja Vuković iz crnogorskih Demokrata. On ističe da je „demokratija u Crnoj Gori prohodala 30. avgusta i da se od tada naše društvo uči osnovnim postulatima demokratije i usvajanju demokratskih vrijednosti.“

Demokratija u Crnoj Gori tek dobija pravu šansu za razvoj, koji je u evidentnom zakašnjenju, što je posledica tridesetogodišnje vladavine jednog čovjeka i jedne partije. Nakon tri decenije svjedočili smo smjenjivosti vlasti, kao jednom od osnovih demokratskih principa“, kazao je Vuković i dodao da ,,nosioci nove vlasti su sada i sami svjesni, da će za 4 godine, njihov rad ocijeniti građani na slobodnim, fer i poštenim izborima“.

Takođe, i Maja Vukićević iz DNP-a smatra da, iako trideseti avgust prošle godine značajan dan za demokratiju, ,,nažalost i nakon pomenutog datuma mi i dalje nemamo demokratiju u njenom punom značenju.

,,Sistem je i dalje u velikoj mjeri blokiran od strane onih koji su vršili vlast gotovo tri decenije, a izvršna vlast kao da nema dovoljno snage da raskine sa svim lošim praksama svojih prethodnika“, kazala je Vukićević.

Ipak, ona se nada da su ovo ,,porođajne muke” demokratije u Crnoj Gori.

,,Jer smo dugo živjeli u jednom sistemu, i očigledno je potrebno vrijeme da počnemo da živimo demokratiju u njenom punom značenju, navodi ona.

Nemanja Vuković, takođe predviđa veliki rad na razvoju demokratije, a glavni razlog što danas nemamo demokratski sistem adresira na račun DPS-a i koalicionih partija.

,,Sama činjenica da građani nemaju povjerenja u izborni proces, te da nam predstoji rad na sveobuhvatnim reformama izbornog zakonodavstva, najbolje govori o sistemu i ambijentu koji je kreirala bivša vlast, a koji je definitivno bio daleko od demokratskog. Više je nego očigledno da nova vlast predano radi na unapređenju demokratskog ambijenta u našem društvu, a najbolji primjer za to su brojne inovacije koje je uvela Skupština Crne Gore u cilju povećanja transparentnosti i pristupačnosti u radu“, ističe Vuković.

Spoljna politika – nijansa koja (ne) odlučuje?


Naši sagovornici se slažu da se pitanje i praksa spoljne politike nisu promijenili poslije izbora. Da li je odgovor na to pitanje u pomenutim političkim paketima ili nečem drugom, naši sagovornici imaju različita objašnjenja. Razloge tom stanju Đaković vidi u opštem javnom konsenzusu na tu temu, Vuković apostrofira političke prioritete opšteg koncenzusa i prelaženje preko podjela koje je prošla vlast kreirala na svim poljima već 30 godina, dok Vukićević smatra da nepromijenjen spoljnopolitički kurs države više posledica preuzetih obaveza nego li poštovanja volje naroda.

Na pitanje ,,da li mislite da je vaša partija dobila podršku tijela koje je homogeno po pitanju spoljne politke ili ste uspjeli da vaše biračko tijelo ima različite stavove o spoljnoj politici”, Đaković odgovara da se ,,URA od osnivanja, nedvosmisleno zalaže za evroatlantske integracije kao glavni spoljnopolitički kurs Crne Gore” i da njihovi glasači to uviđaju.

Milan Đaković, GP URA

Po njemu ovakvo spoljnopolitičko opredjeljenje podržava većina građana, i ogromna većina njihovih glasača.

,,Međutim, spoljna politika nije jedino što determiniše program jedne partije, pa tako birači često podrže i partiju sa kojom ne dijele spoljnopolitičke stavove, ali se slažu o drugim temama“, kazao je Đaković.

Vukićević je veoma jasna i konkretna na ovu temu. Ona jasno ističe da ,,tijelo liste ,,Za budućnost Crne Gore” jeste homogeno po pitanju spoljne politike“, pogotovo kada su u pitanju stavovi o NATO savezu.

Na isto pitanje, Vuković ističe da Demokrate nikada nisu manipulisale osjećanjima birača i gledali da na taj način namaknu glasove već je njihov jezik – jezik činjenica kako bi građani sami procijenili koja je za njih prihvatljiva opcija.

On podsjeća da su u njihovoj partiji partiji okupili ljude različitih vjera, nacija, pa čak i one koji su nekada ranije bili na suprotnim političkim stranama, pa se pretpostavlja da ima i različitih stavova o spoljnoj politici i kako bi je trebalo sprovoditi, ali da je to bogatstvo njihovog političkog subjekta, a da konsenzus ipak postoji, a to je da svi žele najbolje za Crnu Goru i njene građane.

,,Ono što, siguran sam, zna svaki naš birač jeste da snažno podržavamo proces evropskih integracija i institucionalnog i ekonomskog jačanja Crne Gore, ali i uspostavljanja partnerskih odnosa sa svim državama sa kojima dijelimo isti sistem vrijednosti”, tvrdi Vuković.  

Teško mjerljiv aspekt političkog afiniteta


Crnogorska društvena i politička polarizacija su dovele do formiranje političkih ,,paketa”. Podijeljenost na dva tabora je uredila da pripadnost jednom politčkom stavu ili ponudi definiše i automatski sve ostale stavove. Tako na primjer imamo pojavu da je naša država uvela sankcije Rusiji, Bjelorusiji, Siriji, Venecueli, Kongu iako je možda većina građana protiv toga, ali ta tema pored velikog broja „domaćih“ nije presudna kada dođu izbori.

U ovakvoj političkoj konstelaciji, po Vukoviću, aspekt spoljne politike nije mjerljiv i ne može se sa sigurnošću znati koliko je uticao na izbor birača kojima su bili ponuđeni pomenuti politički paketi.

Vuković smatra da je teško sagledati koliko je spoljna politika uticala na rezultat avgustovskih izbora, ali da je ,,nacionalne i religijske teme nametnula bivša vlast koja je produkovala podjele i širila mržnju po Crnoj Gori.”

Po Vukoviću, ,,spoljnopolitički kurs Crne Gore nesumnjivo  ostaje proevropski, proatlantski i prograđanski,  ali isto tako zasnovan na uspostavljanju saradnje i prijateljskih odnosa sa svim državama koje su spremne da funckonišu na demokratskim principima, i postulatima zajedništva i međusobnog razumijevanja, kako bismo na taj način afirmisali našu državu u svijetu, ispunili spoljnopolitičke ciljeve i ostvarili nacionalne interese.“

Vukićević: Spoljna politika ipak nije po volji naroda


Predstavnica Demokratskog Fronta i Demokratske narodne partije, Maja Vukićević, se slaže da na poslednjim parlamentarnim izborima spoljna politika nije imala presudan značaj, ali da da ista ipak jeste bila bitno pitanje.

Po njenom mišljenju, ono što je dominantno opredijelilo građane jesu religijsko pitanje, kriminal i korupcija, ali da je ipak ,,glasačko tijelo liste ,,Za budućnost Crne Gore” homogeno po pitanju spoljne politike i da izvršna vlast nije ispoštovala volju ljudi koji su je u najvećoj mjeri glasali“.

Maja Vukićević, DNP, Demokratski Front

Iako spoljna politika nije bila presudan faktor za smjenu DPS-a, mnogi smatraju da je doprinijela jer se u dijelu javnosti zagovara paralela između orijentacije građana po pitanju NATO pakta i anti DPS raspoloženja. Naime, vidljiva kampanja protiv ulaska u NATO je postojala, ali ulazak u ovaj vojni savez odlučen je bez referenduma.

S tim u vezi, Vukićević ističe ,,da treba uzeti u obzir i naš put ka Evropskoj uniji i obaveze koje imamo, ali je činjenica da se u Crnoj Gori spoljna politika već dugo vremena vodi suprotno od želja građana“.

,,Crna Gora ima međunarodne obaveze koje je preuzela i činjenica je da se taj kurs spoljne politike samo prenosi. To ne bi smio da bude slučaj, i izvršna vlast bi više trebalo da sluša i poštuje volju svojih građana. Jasno je da smo u nekim stvarima vezani obavezama i međunarodnim ugovorima, ali je isto tako činjenica da se nekad bez potrebe pokazuje servilnost, kao što je u slučaju produženja sankcija Rusiji, koje ekonomski štete Crnoj Gori i koje sigurno ne podržava većina građana“, tvrdi Vukićević.

Većom participacijoom uticati na raznolikost ,,paketa“


U razgovoru za Kombinat, Vuković napominje da su politički programi nešto što se prihvata u paketu, ali i da je siguran da su Demokrate u prethodnom periodu bile jasne ne samo o tome koji spoljnopolitički stav zastupaju.

Kako navodi, u pravcu rježavanja ove problematike, ,,jedna od najvažnijih stavki u procesu uključivanja građana u pitanja o spoljnoj politici je adekvatna komunikacija sa njima, informisanje o spoljnopolitičkim prioritetima i ciljevima, kroz argumentovane obrazovne sadržaje, debate, tribine“.

,,Vjerujem da bi na taj način građani mogli lakše da formiraju svoj stav u odnosu na spoljnu politiku koju sprovodi izvršna vlast,  a nemam dilemu da bi institucije imale sluha za predloge i sugestije koje dolaze od strane građana u tom pogledu. “ ističe Vuković.

Đaković dodaje da na spoljnu, kao i na svaki drugi vid državne politike građani treba da utiču većom političkom participacijom, treba da se informišu, i podrže one partije koje zastupaju njihove stavove kada je riječ o spoljnoj politici i da pored toga, građani uvijek mogu svoje zahtijeve ispostaviti izvršnoj vlasti, i tražiti od njih da djeluju po nekom pitanju.

,,Najvažniji zadatak nove vlasti je da vodi pomiriteljsku politiku i zacijeli društvene podjele koje je prethodna vlast stvorila. Crnu Goru moramo da gradimo na dijalogu, moramo na prvo mjesto da stavimo građanina, bez ikakvog nacionalnog predznaka“, objašnjava on.

Na pitanje o tzv ,,političkim paketima” Vukićević ističe da je za to potrebni politička hrabrost i doslednost onih koji pred građane iznose svoje političke programe.

,,Građani će više moći da utiču na spoljnu politiku onda kad budemo imali snažnu i odlučnu izvršnu vlast, spremnu da više brine o željama sopstvenih građana“, izričita je Vukičević.

Ona takođe smatra da je narativ o dva ,,pola” prenaglašen i da je često zloupotrebljavaju partije koje navodno žele da se predstave kao građanske.

,,To što neka partija ima nacionalni predznak, ili što poštuje identitet i istoriju, ne znači da ne brine i da nema program koji se odnosi na dobro svih građana Crne Gore. Mogu govoriti u ime partije kojoj pripadam, kao i ime kolega iz Demokratskog fronta, naš program je toliko širok i bavi se gotovo svim problemima koji muče građane Crne Gore, i nadam se da ćemo imati priliku da taj program i realizujemo” navodi ona.

U daljem razvoju demokratije u Crnoj Gori, nadamo se da će i druga pitanja, poput spoljne politike, zelene politike itd, doći do izražaja i biti od značaja u predizbornim temama.