Već nekoliko dana mještani Kraljskih Bara kod Kolašina i Kuti kod Andrijevice, drže čas iz predmeta Zaštita životne sredine – borba za goli život. Koju godinu ranije, primjer građanske borbe za životni prostor demonstrirali su i mještani Beransela.

Pored često glasnih i slatkorječivih NVO organizacija sa poprilično velikim budžetima namijenjenim, između ostalog, i za probleme mHE, tako i glasnih ali neučinkovitih ,,lobista“ za zaštitu prirode,  te političara, na kraju, kao i uvijek, mještani se nalaze na prvoj liniji fronta i preuzimaju stvar u svoje ruke. Poslednje metre svog životnog prostora brane od investitora, šlepera, koncesionara, bagera.

Ovi građani svojim izvanrednim naporima ne brane samo svoj životni ambijent, puteve kojima svakodnevnmo cirkulišu, te lokalne resurse od kojih žive, već i zakone i Ustav crne Gore, ali i pravo na život i životnu sredinu budućih generacija crnogorskih građana kojima trenutne političke i ekonomske elite ne žele ostaviti ni metar prirode, ni litar vode ili vazduha.

Odbrana poslednje kapi vode

S tim u vezi, mještani Bara Kraljskih su za podgoričke Vijesti podsjetili da se mHE grade u području Parka prirode Komovi, ta da „hvatanje vodotoka u cijevi, znači i i potpuno umiranje tog dijela kolašinske opštine“.

Kako je za Vijesti izjavio predsjednik MZ Kraljske Bare Milovan Mišo Labović, građani na Čestogazu brane i Ustav Crne Gore, prema kojem je Crna Gora ekološka država. I kako dodaje, mještani očekuju da će institucije i nadležni državni organi reaguju.

I po riječima Vladimira Novovića, jednog od vlasnika imanja u Kraljskim Barama, ima puno razloga da nadležni organi raguju. Prema njegovim riječima, gradnja mHE u tom selu bila bi „zakivanje poslednjeg eksera u kovčeg“ tog kraja. Kako Novović kaže, tek sada, kada su dobili određene dokumente vidjeli da  je investitor obmanuo državne organe, ali i mještane i da će sve tri rječice –  Ljubaštica, Crnja i Čestogaz – biti poptuno oduzete od lokalnog ekositema.

Međutim, nadležni ćute, a građani sami brane svoje rijeke i već dvije sedmice, bez prekida, organizuju straže na rijeci Čestogaz, gdje je investitor počeo postavljanje cijevi za mHE.

,,Ukoliko investitor ostvari svoje namjere, prvo što ćemo ostati bez vode za svoja domaćinstva”, izjavio je Novović za PCNEN.

Kako jasno i glasno poručuju životima će braniti tri seoske rijeke, bez kojih im kako su kazali nema ni opstanka ni ostanka u ovom kolašinskom selu.

Novović pojašnjava za PCNEN, da nivo rijeke opada svake godine zbog sve manjih količina padavina i snijega na planinama, zbog čega misli da će mala hidrocentrala potpuno uništiti vodostaje rijeka ispod Vasojevskog Koma.

„Mi ćemo se boriti na sve moguće načine, a na kraju će nam, vjerovatno, ostati onaj drugi koji niko ne želi. A to je da fizički odbranimo naša imanja i naše rijeke, odnosno rijeke svih građana Crne Gore“, ističe Novović.

Odbrana mjesnog puta u Kutima

Slična bitka za poslednje resurse odigrava se i u Kutima kod Andrijevice.  Mještani ovog sela pored izgradnje mHE na Kutskoj rijeci, imaju nevolje i sa lokalnim koncesionarima koji eksploatišu šumu i prenatovarenim šleperima uništavaju asfaltni put koji prolazi kroz selo.

Na isti način kao i mještani Kraljskih Bara, i mještani Kuti se bore za svoj put i šumu. Takođe, bez adekvatne reakcije nadležnih, pomoći civilnog sektora, sami blokiraju saobraćaj i dobijaju prekršajne prijave,  braneći put od daljih oštećenja.

Andrijevičko selo na Kutskoj rijeci, kako pričaju mještani za PCNEN, prvo je u toj opštini prije skoro 40 godina dobilo kvalitetan asfaltiran koji je izgradila vojska tadašnje Jugoslavije.Njihovi problemi, kako tvrde, kreću početkom devedesetih sa privatizacijom Šumsko-industrijskog kombinata “Polimlje“. Koje je  prešlo u ruke kompanije “Boj commerce“.

Od kada je ova kompanija preuzela koncesije nad šumama iznad Kuti, mještani kažu da su teškim kamionima put totalno uništili. Nedavno su ugovorili i rekonstrukciju i afaltiranje puta ali, „Boj commerce“ je iznenada, ponovo počela da izvozi šumu. Na nekoliko mjesta je oštećen novoasfaltirani put, a mještani strahuju da će ga kamioni ponovo uništiti, s obzirom na to da još nije završen.

Jasno je da koncesionari ne poštuju dogovor, dok predstavnici opštine, umjesto njih, kažnjavaju mještane. U takvim uslovima, život na sjeveru Crne Gore jedino građani  brane od invazije investitora, koncesionara, ali i od nemara državnih organa i nadležnih adresa.

Nakon velike istrajnosti, mještani Kuti su uspjeli da izdejstvuju obećanje od andrijevačkog komunalnog inspektora da se u što prije  donese rješenje o zabrani izvoza šume kutskim putem, dok se ne izgradi saobraćajnica, kako se današnje nemile scene ne bi ponavljale.

Podsjećanje na Beranselo

Primjer pionirske borbe za ekološku Crnu Goru, ali i svoj životni prostor demonstrirali su prije nekoliko godina mještani Beransela. Njihova trogodišnja borba ostala je kao primjer samoorganizovanosti građana, istrajnosti i borbe do pobjede. Podsjetimo da ta borba ni malo nije išla ,,glatko“ i da su mnogi mještani kažnjavani zatvorskim kaznama, a neki i život ostavili u borbi za zdravije Beranselo.

Na heroja Beransela, Gorana Ščekića, podsjetio nas je Mladen Ivanović, ekološki aktivista i režiser dokumentarnih filmova koji je podržavajući borbu mještana Beransela, svakodnevno bilježio hronologiju ovog građanskog i ekološkog otpora.

Goran je bio jedan od Beranselaca koji su Crnoj Gori otvorili oči na bezakonje u Beranama i oblasti zaštite životne sredine. On je bio taj koji je bio svaki dan na barikadi, svaki dan na Vasovim vodama, svaki dan u borbi za čist vazduh i zdravlje svojih komšija i svoje porodice.

Osvrćući se na fenomen samoorganizovanih građana i malih, ali jakih inicijativa, Ivanović konstatuje da je tu u pitanju onaj čisti motiv.

,,Mještaninn koji brani SVOJE. Svoju rijeku, vazduh, zemlju.“

I zaista, to je poslednja linija odbrane života, dostojanstva i potomstva. A u svakolikim vidovima borbe za bolje društvo, od NVO sekotra do lokalno organizovanih građana, čini se da ovi poslednji najviše doprinose promjeni.

Kako kaže Ivanović, ,,Da su mještani nosioci promjene i oni koji pokreću lavinu najslikovitije govori primjer jednog od njih koji su, nažalost, životom platili borbu za Ustav i ekološku Crnu Goru – Goran Šćekić.“

Takođe, Ivanaović podsjeća i na ikonu otpora u Beranselu i dokaz koliko jedan građanin može – starinu Đorđija Tomovića kojeg je javnost upamtila kako sa svojih devedeset i kusur godina blokira put policijskom autu.

Na kraju, osim što su nam Beranselci ostavili primjer borbe za bolje sjutra, ostavili su nam i imperativ da ih pamtimo kako dolikuje.

,,Sanjam dan kad će neka ulica u Beranama ili šire nostiti ime ova dva velika čovjeka“, zaključuje Ivanović.